Vesti

Civilno društvo u procesu evropskih integracija: KOREKTIV U KRIZNIM VREMENIMA

Kada se osvrnemo na trenutnu situaciju u društvu, u kontekstu primene politika, reformi, (ne)demokratizacije i (ne)transparentnosti, čini se da civilno društvo, i jedini nezavisni glas koji se iz njega čuje, dobija sve veći značaj. Uzimajući u obzir da Srbija polako, ali sigurno – o čemu svedoče i mnogi međunarodni akteri i dokumenti (na primer, Izveštaj Evropske komisije o napretku ili GRECO izveštaj) – klizi u nedemokratski režim i udaljava se od svoje evropske perspektive, svetle tačke su one organizacije civilnog društva i mediji koji se i dalje neumorno bore za bolje društvo.

A na tragu skorašnjih događaja i konstituisanja nove Vlade Srbije, civilno društvo u Srbiji je pretrpelo još jedan udarac – ukidanje Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, tela koje je imalo koordinirajuću ulogu u obezbeđivanju saradnje civilnog i javnog sektora. Deo nadležnosti Kancelarije prenesen je na novo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, tako da nam ostaje da čekamo i vidimo koliko će volje ono imati za saradnju sa civilnim društvom.

Zbog toga se mi, Beogradska otvorena škola, uz podršku Kraljevine Švedske, već četvrtu godinu zaredom trudimo da omogućimo rad i osnažimo barem deo civilnog društva i nezavisnih medija. Sve se ovo događa pod okriljem programa „Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji“ (CS4EU), kroz koji smo tokom prethodne godine ostvarili partnerstvo sa 11 organizacija civilnog društva i medija, koje zajednički rade na osmišljavanju inicijativa, ukazuju na probleme u društvu, informišu, pokreću promene i svojim aktivnostima unapređuju ne samo svoje oblasti već i društvo u celini. Takođe, u ovom procesu dobili smo i nove saradnike i partnere iz biznis sektora, koji su prepoznali važnost zajedničkog delovanja i podsticanja promena u različitim sferama.

Iako su nam se tokom ove nepredvidive i izazovne godine promenili početni planovi, uspeli smo da se prilagodimo i da, u nekom drugačijem formatu, nastavimo da radimo na ostvarenju ciljeva.

Već tradicionalno, programski partneri šalju svoje doprinose za Izveštaj Evropske komisije za Srbiju i za 2020. godinu, stavljajući akcenat na probleme u okviru svojih oblasti delovanja, što je, između ostalog, dovelo do oštrijeg Izveštaja i kritika upućenih vlastima u Srbiji, a naročito kada je u pitanju izostanak napretka u reformi javne uprave, pravosuđa, slobodi izražavanja, nezavisnosti medija i osnovnim pravima, ali i činjenice da u 2020. nije otvoreno nijedno poglavlje.

Stanje stvari na terenu

Šta su naši partneri postigli ove godine?

Pre svega i vrlo važno, prilagodili su se novonastaloj situaciji i, tamo gde je bilo logično, prebacili fokus svog rada prateći razvoj događaja izazvanih pandemijom virusa korona.

Inicijativa za prava osoba s mentalnim invaliditetom (MDRI-S) je od početka pandemije ukazivala na veoma loš položaj i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava osoba s mentalnim invaliditetom, naročito onih koji žive u institucijama. Osim kampanja javnog reagovanja, analiza stanja i politika i aktivnog učešća u javnim raspravama, tokom vanrednog stanja pisali su i otvorena pisma javnim zvaničnicima i izborili se za izuzeće osoba s mentalnim invaliditetom od obaveze poštovanja, tokom marta i aprila, policijskog časa u Srbiji.

Jedan od načina na koji naši partneri skreću pažnju na određene oblasti i probleme je kroz objavljivanje alternativnih izveštaja. Zašto se ovi izveštaji zovu alternativnim? Zato što bi u demokratskom društvu takve izveštaje – nezavisne i koji prikazuju realno stanje stvari – trebalo da objavljuju državni organi. S obzirom na to da naše iskustvo pokazuje da ovakvi izveštaji ili ne postoje, ili su pristrasni ili nepotpuni, neki od naših partnera su preuzeli na sebe da obave istraživanja u politikama i oblastima svog delovanja:

  • Pa tako, već četvrtu godinu zaredom, veliku medijsku i pažnju javnosti privlači Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih u Srbiji 2020, koji objavljuje Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS). Ovaj izveštaj profilisao se kao jedno od najviše citiranih istraživanja koje ukazuje na razmišljanja i stavove mladih. Ove godine, osim osnovnih i stalnih pitanja koja se odnose na: politiku, bezbednost, zapošljivost, mladi su odgovarali i na pitanja koja se tiču pandemije, vanrednog stanja, mentalnog zdravlja, obrazovanja i mnoga druga. A osim toga, KOMS se bavio i kontrolom konkursa za projekte Ministarstva omladine i sporta, ali i davao preporuke za unapređenje zapošljivosti mladih u Srbiji.
  • Osim KOMS-a, alternativni izveštaj Prava deteta u procesu pridruživanja Srbije EU, peti put objavljuje Užički centar za prava deteta (UCPD) i on predstavlja analizu Izveštaja o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23. U ovom izveštaju UCPD ukazuje na ugrožavanja prava deteta, naročito kada je reč o pristupu kvalitetnom obrazovanju i uopšte (ne)mogućnostima (najčešće tehničkim) praćenja onlajn-nastave tokom pandemije. Pored ovog istraživanja, UCPD se tokom ove godine povezao s lokalnim zainteresovanim organizacijama iz drugih gradova, a sve radi promovisanja prava deteta i zajedničkog rada u ovoj oblasti.
  • Kada smo već kod Poglavlja 23, osvrnućemo se i na tehnički izveštaj Udruženja tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbijeb  ̶  Gde je pravosuđe u Srbiji u ispunjenju prelaznih merila iz Poglavlja 23, u čijem su fokusu pitanja u kojoj meri je došlo do harmonizacije sa evropskim standardima, da li je tužilaštvo autonomno i nezavisno i kakvo je sudstvo u Srbiji.
  • Takođe, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je izradilo izveštaj Sloboda izražavanja u vreme vanrednog stanja (Refleksija na aktivnosti iz Akcionog plana za pregovaračko Poglavlje 23), koji se odnosi na niz donesenih propisa tokom vanrednog stanja, a čime je ostvaren direktan uticaj na rad novinara, poput ograničavanja kretanja, zabranu prisustva događajima važnim za pravovremeno i istinito obaveštavanje građana. Još jedna važna tema kojom se NUNS bavio bila je bezbednost novinarki i pružanje pravne pomoći ugroženim novinarkama.
  • Medijski partner European Western Balkans (EWB) objavio je u javnosti veoma vidljiv i citiran izveštaj Stanje demokratije u Srbiji 2020, a deo izveštaja koji je privukao najviše pažnje odnosio se na nepravilnosti uočene tokom parlamentarnih i lokalnih izbora održanih u Srbiji 21. juna. Osim toga, EWB je tokom godine vredno radio na izveštavanju o procesu evropskih integracija, ne samo kroz vesti već i kroz druge medijske forme – analize, intervjue, video-materijale i drugo.
  • Tema kojom se tokom ove godine bavio Odbor za ljudska prava Valjevo tiče se promocije, uvođenja i češćeg izricanja alternativnih sankcija u domaćem zakonodavstvu. Na tragu toga, radili su na uporednoj analizi zakonodavne prakse u državama EU i Srbiji i došli do rezultata da je stepen izricanja alternativnih sankcija u Srbiji na daleko nižem nivou nego u EU. Takođe, preveli su i neke od preporuka Saveta Evrope o sankcijama i merama u zajednici.
  • ENECA iz Niša se primarno bavila  promocijom, podrškom i razvojem mikro, malih i srednjih preduzeća iz čega su proizašle preporuke i javna politika radi unapređenja ovog sektora, a koja je razmatrana od strane Grada Niša.

Naši medijski partneri su kontinuirano radili na informisanju javnosti o aktuelnim temama. Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) i Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) objavili su veliki broj istraživačkih priča. CINS je, između ostalog, istraživao javne nabavke medicinske i prateće opreme koja je služila za borbu protiv pandemije, dok je KRIK istraživao najzanimljivije slučajeve kriminala i korupcije, odgovor tužilaštva, ali i potencijalne sprege kriminala i vlasti. Ove istraživačke priče dosegle su milionski auditorijum i izazvali brojne reakcije.

TV Forum, medijski partner koji deluje u Prijepolju, na lokalu, četvrtu godinu odoleva pritiscima i nastavlja da nepristrasno izveštava o temama važnim za javnost. Na njihovim portalima nalaze se priče koje govore o evropskim integracijama Srbije, uglavnom fokusirane na posebne oblasti poput ribolova, pčelarstva i poljoprivrede. Ni u njihovim objavama nije izostalo informisanje o realnom stanju tokom pandemije i izazovima s kojima se lokalne samouprave suočavaju.

Verni idejama boljeg društva

Da se vratimo priči s početka, novi deo projekta podrazumeva saradnju s biznis sektorom i izgradnju strateškog partnerstva u kontekstu evropskih integracija. Cilj je da se biznis i civilni sektor povežu oko zajedničkih interesovanja i zajedničkim snagama stavljaju različite teme na dnevni red, te pokreću promene.

Početkom 2020. održan je događaj Integracije – inovacije na kom su okupljeni predstavnici sva tri sektora – biznis, civilnog i javnog. Teme koje su se iskristalisale kao one za koje postoji najveće interesovanje i na čijem razvoju smo radili prethodne godine su: energetska efikasnost, reciklaža, socijalno preduzetništvo i zapošljivost.

I dok su ostale još uvek u fazi razvoja, sastanaka i povezivanja, jednu inicijativu smo uspostavili i realizovali.

Tokom ove godine, osigurali smo strateško partnerstvo sa OTP bankom u oblasti socijalnog preduzetništva. To podrazumeva da su članovi i članice tima BOŠ-a i ENECA-e učestvovali u praćenju i selekciji konkursa OTP banke – Generator the Game Changer. Ovaj konkurs raspisan je u dve oblasti – za najbolju novu ideju koja će pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima da prebrode krizu izazvanu pandemijom Covid-19 i za razvoj već postojeće ideje sa istim ciljem. BOŠ i ENECA će u narednom periodu pružati mentorske i konsultantske usluge svim finalistima koji su osmislili novu ideju i to u oblastima marketinga i prodaje, finansija i izvorima finansiranja i strateškog planiranja.

Program Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije EU će nastaviti s radom i tokom 2021, i mi ćemo, nadamo se u manje izazovnom okruženju, moći da nastavimo tamo gde smo stali i da ostanemo verni idejama koje menjaju društvo.

Tamara Arsić, Beogradska otvorena škola