Vesti

Nova odlaganja međupartijskog dijaloga, početak tek u drugoj polovini marta?

BEOGRAD – Ni nakon osam meseci od izbora u junu 2020. nije poznato kako će izgledati dijalog između vlasti i opozicije o izbornim uslovima, za čiju organizaciju je, osim Evropskog parlamenta, zadužen i predsednik Narodne skupštine Ivica Dačić. Kako EWB saznaje iz izvora u Briselu, kontakti između EP i Skupštine su redovni, ali i dalje nema konkretnog roka za početak dijaloga.

Izvestilac za Srbiju Vladimir Bilčik sinoć je izjavio za RTS da se nastavak međustranačkog dijaloga očekuje prvog marta, a tu informaciju potvrdio je i predsednik Skupštine Ivica Dačić.

Međutim, kako je Dačić istakao, prvog marta bi trebalo da se održi samo sastanak njega i evropskih posrednika, ne i političkih partija. To je u suprotnosti sa brojnim izjavama predsednika Narodne skupštine od ranije, u kojima je najavljeno da će pregovori vlasti i opozicije o izbornim uslovima započeti prvog marta.

„Dakle, ne učestvuju druge političke stranke. Samo je reč o našem video-razgovoru. Oni to smatraju na neki način početkom tih aktivnosti i međupartijskog dijaloga“, rekao je Dačić i najavio da bi sastanci sa strankama trebalo da počnu tek u drugoj polovini marta.

Stiče se utisak da je na delu još jedno odlaganje suštinskog početka međustranačkog dijaloga vlasti i opozicije. Uzimajući u obzir da od decembra, kada je pitanje početka dijaloga pokrenuto, do danas mnogo stvari u vezi sa dijalogom još uvek nije poznato, postavlja se pitanje da li je postizanje smislenog dogovora vlasti i opozicije, ali i njegovo implementiranje uopšte moguće.

Odmah nakon izbora znalo se da će pregovori morati da se nastave, a potvrdu o neodrživosti parlamenta bez opozicije građani su dobili u oktobru 2020, kada je najavljeno da će Vlada biti „oročena“.  Međutim, iako je i prva faza dijaloga vlasti i opozicije otpočela, po oceni većine učesnika, previše blizu prvobitnog izbornog datuma, i ovog puta se čini da se na dijalog čeka mnogo duže  nego što bi trebalo, i to nakon što su evropski posrednici pre više nedelja potvrdili da su spremni za nastavak.

Prva prepreka početku dijaloga bilo je neopravdano dugo formiranje Vlade i osposobljavanje Skupštine, što je neophodno za početak dijaloga sa Evropskim parlamentom. I pored toga što su rezultati izbora vladajućim partijama omogućili i više nego komotnu većinu, na izbor vlade i predsednika skupštine čekalo se gotovo četiri meseca.

Konačno, kada je sastav skupštine formiran, oni koji su očekivali optimistične signale bili su razočarani. Predsednik Skupštine Ivica Dačić prvo je izjavio da Skupština ima svoje prioritete, a zatim da onlajn komunikacije nije primerena za ovu temu, što je od strane opozicionih lidera tumačilo kao pokušaj odlaganja početka dijaloga.

Odlaganje telefonskog razgovora Dačića i Mekalistera

Prema predviđenoj proceduri, nastavak međustranačkog dijaloga nije moguć bez preliminarnih dogovora predsedavajućeg Odborom za spoljne poslove EP (AFET) Dejvidom Mekalistera i predsednika Narodne Skupštine Ivice Dačića.

Kako je to Dačić u decembru najavljivao, ovaj razgovor trebalo je telefonskim putem da se obavi odmah nakon Božića, posle čega će biti poznati detalji o najvažnijim pitanjima za predstojeći međustranački dijalog.

Ipak, kako je naš portal saznao iz Brisela, umesto razgovora o dnevnom redu, učesnicima i rokovima dijaloga, Dačić je u svom prvom razgovoru sa Mekalisterom prvenstveno insistirao na izuzeću Tanje Fajon, zbog nezadovoljstva njenim učešćem u prethodnom krugu razgovora. Deo javnosti je ovo insistiranje protumačio samo kao izgovor da se što više odloži početak dijaloga.

Da su ovi zahtevi postojali, kasnije je potvrdila i Fajon, rekavši da je to neprihvatljivo za Brisel jer Evropska unija ima jasna interna pravila o predstavljanju.

Nakon ove izjave, telefonski razogovor Dačića i Mekalistera planiran za 27. januar naglo je odložen za nedelju dana.

Drugi razgovor Dačića i Mekalistera, najavljen za „odmah nakon Božiča“, konačno je održan 3. februara. Dačić je neposredno nakon sastanka izjavio da su „neke stvari razbistrile“, te da je Skupština Srbije spremna da se sa dijalogom počne već 1. marta.

Već nakon nekoliko dana Dačić izjavio da bi predlaže prvi mart ipak samo kao datum za prvu razmenu mišljenja koja sa Dejvidom Mekalisterom, jer osim saglasnosti da se dijalog nastavi, ponovo ništa drugo nije dogovoreno.

Da je nastavak međustranačkog dijaloga od velikog značaja za Evropsku uniju poručuju iz svih njenih institucija. Iz Evropskog parlamenta, koji posreduje u ovom dijalogu, poručuju da su potpuno spremni za nastavak dijaloga. Tokom januara, više ovakvih poruka stiglo je od poslanika Vladimira Bilčika i Tanje Fajon, koji posreduju u ovom dijalogu.

U jednom od svojih obraćanja, Bilčik je ponovio da je Evropski parlament spreman da razgovara o specifičnim koracima, dodajući da poslanici EP čekaju da lideri Skupštine odluče o nastavku dijaloga.

Kako je EWB ove nedelje saznao od izvora u Briselu, tehničke grupe za pripremu dijaloga u Evropskom parlamentu u stalnim su kontaktima sa kolegama iz Srbije, ali za početak dijaloga i dalje nema nikakvog određenog roka. To znači da srpska strana, na koju se čeka, može i dalje da nastavi da odlaže dijalog.

Opozicija koja nema zamerke o izbornim uslovima postala važna za početak pregovora

Priprema nove runde dijaloga u Srbiji odvija se u atmosferi u kojoj je gotovo izvesno da za stolom neće biti sve partije. Dijalogu uz posredovanje Evropske unije protive se lideri evroskeptičnih desničarskih partija, poput Srpske radikalne stranke (SRS), Demokratske stranke Srbije i Pokreta za obnovu srpske kraljevine (DSS – POKS), dok su rezervisanost prema dijalogu uz posredovanje EU izrazili i „Zavetnici“ i Srpski patriotski savez Aleksandra Šapića.

Ono što upada u oči jeste da su ove stranke učestvovale na izborima u junu i da uglavnom nisu imale nikakve zamerke na izborne uslove. Mnoge od njih nisu ni učestvovale u prvoj fazi dijaloga 2019.

Jedino je Demokratska stranka Srbije formalno podržala zajedničke dokumente opozicije o izbornim uslovima, najpre u vreme protesta „1 od 5 miliona“, a potom platformu oko Socijaldemokratske i Nove strnake. Za razliku od opozicije koja je izbore bojkotovala, međutim, ni DSS nije bila glasna u kritici izbornih uslova.

Lider ove partije Miloš Jovanović u međuvremenu je apelovao na vlast u Srbiji da se donese odluka da međustranački dijalog bude bez stranog posredovanja.

On je za TV Prva u januaru izjavio da neće učestvovati u dijalogu ukoliko ga budu vodili stranci jer „prljav veš ne treba iznositi iz kuće“.

„Makar se ne voleli, makar se na dijalogu uhvatili za gušu, naša je dužnost zbog države koja postoji vekovima, zbog dostojanstva, da imamo odgovornost i da sednemo za sto i razgovaramo između sebe“, rekao je tada Jovanović.

Ubrzo nakon toga, početkom februara, predsednik Skupštine Dačić je prvi put ideju o „drugom koloseku“ dijaloga, bez posredovanja EU, a to su kao temu preuzeli provladini mediji.

Dačić za dnevni list Politika rekao je da očigledno postoje stranke koje ne žele da učestvuju u dijalogu uz prisustvo posrednika iz EU, što znači da bi trebalo da postoji druga platforma za diskusiju sa takvim partijama. Od tada postoji zabrinutost da je ideja o „drugom koloseku“ još jedan od pokušaja odlaganja dijaloga i minimiziranja njegovog značaja.

Nakon objavljivanja dve platforme opozicije za dijalog sa vlašću i u iščekivanju daljih koraka u organizaciji dijaloga 1. marta, očekuje se da će se proces narednih nedelja ipak ubrzati. Uprkos tome, i dalje je neizvesno da li će tempo biti dovoljno brz da se postigne bilo kakav prihvatljiv dogovor i ostane vremena za njegovu primenu.