Vesti

Nema napretka u reformama, Srbija je „zarobljena država“?

BEOGRAD – U Srbiji i na zapadnom Balkanu postoje elementi zarobljene države, u kojoj se prepliću javni i privatni interesi, poručili su za emisiju Pravi ugao programski direktor Transparentnosti Nemanja Nenadić i istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Bojan Elek.

Oni su predstavili 12. po redu izveštaj grupe nevladinih organizacija o reformama vlade na polju vladavine prava i borbe protiv korupcije, pod nazivom PrEUgovor.

„Pristupanje Srbije EU daje joj šansu da se reformiše, a cilj bi trebalo da bude da se Srbija demokratizuje“, poručio je Elek, dodajući da je najvažnije da se proces pregovora održi, jer pristupanje Srbije EU daje joj šansu da se reformiše.

EU imala pozitivan efekat na borbu protiv korupcije

Programski direktor Transparetnosti, Nemanja Nenadić, istakao je da je EU imala pozitivan efekat na borbu protiv korupcije, o čemu govori i slučaj 24 privatizacije koje su došle na političku agendu u Srbiji, tek nakon što se o njima izjašnjavao Evropski parlament.

Komentarišući nezadovoljstvo građana Srbije prema EU, Nenadić ističe da Evropska unija nije uvek u dovoljnoj meri naš saveznik, ponekad zatvara oči pred očiglednim kršenjem vladavine prava, što znači da nekada odbija da vodi bitku građana Srbije.

U Srbiji i na Zapadnom Balkanu postoje elementi zarobljene države

U Strategiji proširenja EU se navodi da u zemljama na Zapadnom Balkanu postoje elementi zarobljene države, odnosno da postoji preplitanje privatnih i javnih interesa.

„Države su privatizovane od strane nosioca vlasti. To se ne dešava slučajno i spontano, to se radi sistematski i organizovano. Postoje napori da se država zarobi, što se dešava kroz izmene zakona tako da se više moći gura u sve manje ruku, što ne odgovara nikome“, dodao je Elek.

Komentarišući izveštaj GRECO-a, tela Saveta Evrope koje se bavi borbom protiv korupcije, u kom je Srbija skinuta sa liste zemalja koje zahtevaju poseban nadzor, Nenadić ističe da je to svojevrsno spinovanje informacija od strane vlasti.

„GRECO govori o tome da Srbija nije u celosti ispunila preporuke koje joj je ovo telo dalo još jula 2015, a da je rok za završavanje bio kraj 2016, a Srbija ih nije do danas nije ispunila“, naglasio je programski direktor Transparentnosti.

U izveštaju PrEUgovor ističu se brojni nedostaci u vezi sa akcionim planovima, na koje su ukazali i sagovornici emicije Pravi ugao. Oni su istakli da su nedostaci akcionih planova brojni, poput kašnjenja, manjka novca i volje, ali ključno je da u nekim oblastima čak i da su akcioni planovi u punoj meri sprovedeni ne bi bilo napretka i poboljšanja.

Skupština u Srbiji ne funkcioniše

Bojan Elek je istakao da u parlamentu nema velikih tema, poput problema Kosova, naglašavajući da ova činjenica ide u prilog tezi da je Srbija zarobljena država, u kojoj institucije ne služe svojoj svrsi. Kao poseban problem u radu Narodne skupštine, sagovornici su istakli donošenje sve više lex specialis zakona, koji podrazumevaju ubrzanu proceduru, često bez javne rasprave.

Grupa nevladinih organizacija u ovom šestomesečnom izveštaju naglašava i opasnost od desnog ekstremizma u Srbiji. Izveštaj se bavi porastom broja udruženja građana ne odriču agresivnih metoda promene postojećeg stanja.